Otvoreno pismo Ekremu Dupanoviću i Milošu Aleksiću

In croatian

Ovih dana veliku buru je podigao moj članak koji je objavljen na portalu Media Marketing naslova “Pismo s kauča: Spavate li mirno, media buyeri?”. Očekivao sam reakciju, bilo je vrijeđanja (na to uopće nisam odgovarao), bilo je konstruktivnih članaka poput ovoga Miloševog koji su djelomično išlo na omalovažavanje, a sada vidim kreće do kraja omalovažanje mene, mog rada i mog razmišljanja kako bi me se diskreditiralo. Danas je izašao Ekremov članak: “Pitanje za Iliju Brajkovića od milion dolara.


S obzirom da više ne mogu pisati za Media Marketing jer mi je glavni urednik Ekrem rekao da više ne žele surađivati samnom, jer sam “izgubio sav kredibilitet u strukovnoj javnosti”, onda koristim svoj blog (što je možda i super, konačno da me nešto natjera da pišem na svojoj platformi). Media Marketing je objavio moj članak, ali su shvatili da možda ipak nisu trebali (mogu shvatiti i zašto) i sada diskreditacijom mene pokušavaju to popraviti. Ali ja se ne dam tako lako…

WHO THE FUCK IS ILIJA BRAJKOVIĆ?

  • Nisam učeni, nego priučeni marketingaš
  • Završio računarstvo na splitskom FESB-u
  • Nikad nisam zakupio oglas na TV-u, radiju ili novinama
  • Žešći geek
  • Sektaš
  • Rođen 1986., rubno milenijalac

Ali isto tako…

  • (digitalnim) marketingom se bavim od 2009. kada sam počeo raditi za jedan od najpoznatijih hrvatskih startupa Shoutem
  • Od 2011. sam suvlasnik u agenciji Kontra (do prije godinu dana smo se zvali Akcija)
  • Imamo lijepu referentnu listu, ako mogu izdvojiti Walt Disney, Microsoft, Kenwood, Pernod Ricard…
  • Napisao sam desetine članaka
  • Redovito predajem na konferencijama i seminarima (2018., 2017., 2016.), do sada je moja predavanja uživo poslušalo preko 1.000 ljudi
  • Jako puno istražujem nove tehnologije i alate i stalno razmišljam o novim paradigmama u svemu oko nas

Gdje je nastao problem u razumijevanju?

Napisao sam spomenuti članak. Još sam u tom članku bio i maksimalno “pristojan” jer mi jako smeta gledati neke media planove koji mi dođu pod ruku. Ono što sam probao objasniti je kako će tehnologija promijeniti prvo način ponašanja potrošača, pa samim time i način kako ćemo mi njima oglašavati proizvode i usluge. Mnogi koji su se zakačili na tu stvar i pročitali je: “digital je sve, offline je umro, nema smisla ulagati u TV, novine i radio jer sve treba staviti u digital”. Moguće je da nisam detaljno objasnio ono što sam htio reći pa se poruka krivo prenijela. Evo mi sada prilike ovdje da objasnim.

Siguran sam da je jako teško svima nama pojmiti što će budućnost donijeti. Ili kako Ekrem kaže, tko sam ja da je predviđam? Jer ako gledamo kako se do sada razvijao svijet u zadnjih recimo 50 godina, on je poprilično linearno napredovao i onda se dogodilo čudo zvano tehnologija. Počnimo od interneta pa nadalje. Teško nam je pojmiti promjene u navikama gledanja TV-a od 1998. pa do 2008. i to usporediti sa 2018. i onda probati predvidjeti 2028. Ali na TV se vratimo kasnije.

Pričam ti priču

Evo jedne zanimljive priče iz nekog drugog svijeta. Sasvim slučajno prije godinu dana sjednem na kavu sa dva profesionalna vozača (jedan vozi autobus, drugi kamion). Kroz priču im kažem da oni svoju mirovinu neće dočekati kao vozači jer će sve biti bez vozača. Naravno, odmah su me napali da to nije istina, uz pazite sad objašnjenje: “a tko će rješavati kada kamion dođe na carinu, tko će tamo odnijeti papire?”. Naravno, ako danas imaš te probleme i ta ograničenja (stvarno mora vozač izaći iz kamiona i rješavati pečate sa carinikom), teško ti je pojmiti da bi se u budućnosti mogli riješiti ti problemi (od toga da možda neće biti takvih granica do toga da će se svi papiri unaprijed slati elektronski na carinu i prije nego što kamion krene na put).

Evo još jedne priče iz nekog drugog svijeta. Predavao sam na konferenciji prodavača osiguranja i otvoreno im rekao da većina njih neće više imati taj posao jer će ih zamijeniti računala. I naravno, drvlje i kamenje po meni, jer su oni navikli da se osiguranja prodaju kako su se prodavala zadnjih nekoliko desetljeća. Nazove te Mate, pa mu ti daš neku ponudu, pa Mate s tom ponudom ide kod prodavača Šime, pa Šime malo spusti, pa se Mate opet sa tom ponudom javi tebi pa ti još malo spustiš… Ako gledamo trenutno stanje u Hrvatskoj, samo 3% polica obaveznog auto osiguranja se prodaje online, dok je europski prosjek iznad 50%. Ako gledaš trendove sada, i dalje će takvo što vrijediti. Ali razvojem tehnologije, kupci sve lakše mogu dobiti policu online i osiguranja su počela gurati online prodaju (radimo za jedno pa neću direktno spominjati), što izbacuje middle mana iz te priče.

Kako će tehnologija utjecati na TISAK?

Uzmimo jednostavan službeni graf: ulaganje u medije u Hrvatskoj od 2008. do 2016. godine.

Ulaganje u oglašavanje u Hrvatskoj
Izvor: Hrvatska udruga reklamnih agencija

Da li ulaganje u tisak pada? Pada i to drastično! Ima li smisla danas ulagati u tisak? Pa ima, još definitivno ima i prave media buying agencije znaju točno opravdati zašto bi tamo ulagale. Ali trendovi su zeznuta stvar i trendovi kažu ovo:

 

Znači, predviđa se da će u Hrvatskoj do 2029. godine dnevne novine (Jutarnji, Večernji…) u sadašnjoj formi postati insignificant. To ne znači da više neće biti tiska, ali će ga biti značajno manje i bit će više fokusiran na nišne časopise.

Što znači da se mora dogoditi digitalizacija tiska. Trenutno izdavačke kuće traže razne modele monetizacije (na primjer, čak 24sata organizira konferenciju koja se zove, tadaaaa, Digital Takeover), ali dogodit će se ono što se već događa u razvijenim zemljama, ta njihova izdanja će postati digitalizirana pa ćemo onda čitati digitalni Jutarnji ili Večernji.

Posljedica

Međutim, zakup oglasa u tim izdanjima možda neće biti kao i do sada direktnim dogovorom, nego će možda ti oglasi biti dinamički (danas bi rekli “digitalni”) i prilagođavat ćemo ih čitatelju. Neće više biti fiksno da je 11. stranica zakupljena od strane recimo Lenora i onda svi vide isti taj oglas, nego će meni kada budem čitao taj digitalni Jutarnji na 11. stranicu staviti oglas putem neke programmatic (ili kako god želite zvati) mreže i ja ću dobiti oglas za neki sat, dok će moja kolegica na istoj toj stranici vidjeti oglas za recimo neko putovanje. E to će biti zakon! Agencije i buyeri će zapravo dobiti mogućnost raditi još bolje i targetiranije kampanje, ali će zakup biti drukčiji (mediji možda razviju neku svoju platformu, možda koriste nečiju tuđu ili jednostavno daju Facebooku/Googleu da tu plasiraju svoje oglase).

Ukratko: tisak u printanom izdanju će pomalo biti sve slabiji, taj tisak će se prebacivati sve više u digitalno izdanje (onda ga baš i nećemo moći zvati tisak :-)) i način oglašavanja i zakupa u takvom obliku bi mogao biti dosta drukčiji nego danas.

 

Kako će tehnologija utjecati na TV?

Televizija se nije značajno promijenila unazad… oduvijek. I dalje imamo uređaj kojeg zovemo televizor koji je centralni dio dnevnog boravka i oko kojeg se okupljamo da bi konzumirali sadržaj. Oduvijek je taj sadržaj bio linearan – ono što bi nam TV kuće pustile mi smo gledali po nekakvom programu na koji nismo mogli utjecati. I oduvijek se znalo da se obitelji navečer skupe (i znalo se kada tko što gleda) i mogao se prema tome raditi media plan. I to i danas funkcionira jer su televizori kao uređaji većinom analogni. Ljudi posvećuju određeni dio pažnje na oglase na TV-u i čak i Gary Vaynerchuk kaže da su recimo SuperBowl oglasi jeftini). Ali, ali, ali…

Televizori kao uređaji postaju sve više smart. Danas je sve teže kupiti televizor koji nije smart. Usporedimo to sa mobitelima: prije pojave iPhonea (što je ipak napravilo najveću prekretnicu) velika većina mobitela su bili ono što danas zovemo dumb mobitelima: 90% vremena ste ih koristili za pozive i SMS-ove, a preostalih 10% na ostalo jer toga ostalog i nije bilo previše. I onda se pojavila tehnologija zvana 3G, pojavili su se pravi mobiteli koji su bili user-friendly i danas imamo to što imamo: 90% vremena provodimo na “ostalo”, 10% na pozive, a SMS-ove više praktički ne šaljemo. Slična stvar bi se mogla dogoditi televizorima, kada ih budemo mogli jednostavno i user-friendly koristiti za puno više stvari osim gledanja linearnog programa, mogao bi se drastično promijeniti postotak koliko gledamo taj linearni program.

Pametni televizori će imati tonu aplikacija koje će nadograđivati korisničko iskustvo, pa recimo već sada imamo YouTube, pa imamo Netflix, pa Hulu, pa Disney… Svi ti novi igrači ulažu godišnje silne milijarde u produkciju vlastitog sadržaja i što će se dogoditi kada počnemo sve više konzumirati upravo takav sadržaj (plus, ajmo priznati, i jako puno ilegalnog sadržaja)? Logično, manje vremena ćemo provoditi gledajući recimo RTL. Naravno, trenutno velika većina televizora još nisu smart, velika većina ljudi gleda isključivo linearni signal i klasično TV oglašavanje ima smisla. Ove “napredne” stvari su za sada većinom rezervirane za naprednije korisnike (shvaćam dragi Miloše da ne mogu gledati samo sebe), međutim pomalo postaju standardni dio operatera:

Vrijeme ADSL-a (5-10 Mbps) sve više postaje prošlost jer od pametnih televizija i domova, Interneta stvari, ne bi bilo ničega da u pozadini nemamo i pristupne brzine koje će sve to podržati. Srećom danas tehnologije omogućuju da pretječemo postojeća ograničenja.

Izvor: Netokracija

Ubrzana digitalizacija, ubrzano povećanje brzine pristupa internetu (koje mogu prenijeti 4K bez problema) i ubrzani napredak televizora kao uređaja (iako već danas stari TV možete pretvoriti u smart za cca 30-40EUR) sigurno će dovesti do promjena kako svi mi konzumiramo video sadržaj. Neki će se sporije mijenjati, ali ja za 10 godina vidim i sebe i mnoge druge kako dođu kući i svom mobitelu kažu:

Hey Siri, play the next episode of Game of Thrones on my TV.

I onda Siri daje naredbu da se upali TV, da se pokrene Netflix (ili neka aplikacija koja će vrtiti određenu seriju) i da se pokrene sljedeća epizoda jer će naravno sustav znati što smo zadnje gledali. Ovo neće raditi baba iz Babine Grede kada hoće gledati Lijepom našom, ali postotak ljudi će biti sve veći i veći.

Može vam zvučati kao znanstvena fantastika, ali vjerojatno su vam prije 10 godina kao znanstvena fantastika izgledale tone tehnologija koje danas uzimate zdravo za gotovo. Internet televizije, internet streaming servisi, već sada Popcorn time… mnoge stvari još ne možemo pojmiti jer ih dosadašnja tehnologija nije ni omogućavala.

Posljedica

E ovo će biti zanimljivo. Kako će se onda raditi zakup na TV-u iskreno ne znam. Bit će i dalje ovih današnjih TV kuća, samo će morati značajno mijenjati svoje modele rada. Korisnici će biti ti koji će birati sadržaj kojeg žele gledati jer će to biti u mogućnosti. Da Miloše, znam što je paraliza izbora i meni se to događa i zbog toga sam na primjer otkazao pretplatu na Deezer – neda mi se birati previše. Ali da ćemo u velikoj mjeri moći birati (ono što danas samo rubno možemo) ne gledati analogno, to je neminovno.

Sami Ekrem mi je dao vrhunski primjer u svom članku gdje je opleo po medijskim agencijama i oglašivačima:

Prvi set sam gledao na HTV-u. Vidio sam bezvezni spot jedne kladionice i telop za Sjena tende, očito neke privatne tvrtke koja nema ništa osim telopa. Telop u direktnom prijenosu finalnog meča Australian Opena u kojem igra Marin Čilić. Dno dna.

Vidio sam dovoljno, onda sam se prebacio na Eurosport i guštao u spotovima RolexaTHAI AirlinesNational Geographica i drugih oglašivača koji ovako veličanstven meč svojim oglasima čine još ljepšim i atraktivnijim.

I pazite, Ekrem nema neku ekstremno naprednu tehnologiju: ima ili kabelsku televiziju ili satelitsku antenu, nešto što postoji već godinama, ali bilo mu je dovoljno da lako promjeni kanal (a ima ih vjerojatno desetine). Ekrem, kao predstavnik potrošača, je rekao odj**** lošem programu i lošim oglašivačima.

Ljudi će i dalje gledati u televizor kao uređaj, sadržaj koji će se na tom televizoru prikazivati će sve više biti digitalan u smislu da će se dostavljati do televizora digitalno i korisnik će sve više birati koji sadržaj želi gledati.

Kako će tehnologija utjecati na radio?

Radio je također jedan od uređaja koji se nije promijenio unazad… oduvijek. Vjerojatno su ljudi, kad je došao TV, mislili da će TV promijeniti radio. Sada kada gledam, TV nije ni trebao zamijeniti radio, nego samo pružiti neko dodatno iskustvo koje radio ne može (tko je ikada slušao prijenos nogometne utakmice na radiju znat će o čemu pričam). Kako sam napisao u članku, radio se sluša većinom u dva slučaja (ako nije tako molio bi nekoga da me ispravi):

  1. Na putu na posao u automobilu
  2. Kao pozadinska buka na poslu

Problem, sa stanovišta napretka, je što se radio kao uređaj nije značajno promijenio od gotovo samih početaka. I dalje je to analogni uređaj kojemu signal dolazi analogno i mi kao korisnici možemo samo odabrati stanicu i onda smo u milosti i nemilosti urednika programa. Svi noviji radio uređaji u automobilima imaju mogućnost spajanja putem Bluetootha (što i nije neka najnovija tehnologija) i moguće ih je spojiti na mobitele koji s podatkovnim tarifama imaju pristup na puno glazbe. I onda vidim pomalo scenarije kad uđem u automobil i kažem mobitelu:

Hey Siri, play some country music on my radio.

I onda Siri odradi ono što je radila i na televizoru. Naravno Miloše, ovo je opet situacija gdje gledam sebe, ali hoće li napredak tehnologije (a ovdje govorimo o defaultnom Bluetoothu) i daljnje pojednostavljivanje korištenja promijeniti način kako slušamo radio u automobilu? Ili ćemo vječno birati između Antene, Narodnog, Entera…?

Opet slična stvari i sa slušanjem glazbe na poslu. Sebe i svoju agenciju sam naveo samo kao primjer. I dalje dosta ljudi sluša klasični radio, onako grupno i tu radio ima smisla. Ali pomalo se priča okreće samo zato je to, opet tehnologija, omogućila. Ako prije 15 godina niste imali pristup milijunima pjesama i slušanje radija je bio jedini izbor. Ali danas na poslu svi imaju brzi internet i pristup milijunima pjesama na raznim kanalima. Naravno da će određeni korisnici imati paradoks izbora i vratiti se na klasiku, ali će kroz godine trend ići u smjeru personaliziranog slušanja gdje razne Antene i Narodni ispadaju djelomično iz igre.

Posljedica

Posljedica je kao i gornjem slučaju. Ljudi će slušati glazbu i dalje. Samo će im tehnologija omogućiti da tu glazbu slušaju kako žele, a ne kako im radio urednici nameću. Samim time, kako ćemo onda zakupljivati radio da dođemo do tih korisnika?

Direktni odgovori Ekremu

Puno tvog novog članka i razmišljanja je bazirano na pretpostavci da ja pišem kako je danas. Gore sam, nadam se objasnio, da svrha mog članka nije objašnjavati danas nego nešto drugo.

već uglavnom od balavaca koji su tu i tamo ponešto naučili o digitalu i počeli tu pamet prodavati kao da joj nema ravne.

Znam da smo vama starijima mi svi balavci. “Šta će oni, gdje su oni bili kad sam ja ’91. radio kampanje?!” Da, mladi smo, digitalno odgojeni (ja rubno), nestrpljivi, izražavamo mišljenja, tražimo rješenja… takvi su ti dragi moj Ekreme danas mladi, takvima mi svi moramo raditi kampanje i sa takvim moramo komunicirati.

U porukama koje si mi slao tokom vikenda, nakon što si pročitao moju reakciju na tvoj tekst na Facebooku, donekle si priznao svoju grešku, isticao si svoje neiskustvo i nedovoljno znanje itd. itd. Da te ne provaljujem dalje.

Ekreme, jedina moja greška je što nisam izdvojio još više vremena za pisanje članka kako bi još detaljnije sve objasnio. Pogriješio sam što sam članak najavio ranije na Facebooku i onda sam sam sebi napravio presing da ga izbacim i onda nisam detaljno objasnio što mislim pod tom “digitalnom transformacijom”.

I još jednu grešku sam napravio: što sam spomenuo media buyere bez detaljnijeg objašnjenja svega toga. Bio sam napisao još jedan paragraf, onda sam ga odlučio izbrisati i trebao sam zajedno s tim paragrafom izbrisati svaku spomen bilo kakve grupe jer ovako nekoliko rečenica strši bez pravog konteksta.

Zvao sam te u subotu 2 puta da ti se ispričam ne radi mišljenja kojeg sam napisao (i kojeg sam detaljnije objasnio u ovom članku), nego radi nedovoljno uloženog vremena u razradu tog članka, što je i tebe dovelo u “probleme”.

Odakle ti hrabrost da ti vizioniraš kako će izgledati medijska industrija ze deset godina?

Ne vizioniram kako će izgledati industrija. Prvo gledam tehnološke trendove koji su tu i svima vidljivi, onda pokušavam gledati kako će ti tehnološki trendovi utjecati na sve korisnike, pa tek na kraju dolazi medijska industrija.

Pa svaki junior digital media planer u jednoj ozbiljnoj medijskoj agenciji zna o digitalu više od tebe Ilija i sličnih tebi.

Ako na ovo počnem odgovarati nastat će još jedna rasprava, pa ću preskočiti i neću se spuštati na tu razinu.

I, konačno, šta je digital? Samo još jedan komunikacijski kanal koji uglavnom u kombinaciji sa printom, radijom, televizijom, outdoorom i drugim medijima, daje optimalne rezultate.

Evo ga, slažemo se u nečemu. Tu sam potvrdio i u ovom članku.

Čini mi se da si dobro krenuo prije par godina, ali si počeo ozbiljno da brljaš. Izgleda da te je ponijelo, ne znam šta si sve umislio da si.

Da li tako misliš za sve koji napišu nešto drukčije? Jer lijepo je pisati sve lijepo (evo mi napravili nove bannere, evo vidite naš jumbo plakat…), ali nije ugodno (ni meni) propitkivati neke nove stvari i ideje. Tko šljivi Facebook i Google, ne shvaćaš da oni ovdje nisu tema. Ako je Media Marketing portal koji će objavljivati samo lijepe vijesti i lagana priopćenja za medije, onda OK, shvaćam zašto ne želiš da više pišem, nisam autor za tebe. Ali ako sam ja milenijalac i impulzivno reagiram (a onaj članak je impulzivna reakcija), onda ti budi taj stariji glas razuma koji će smiriti stvari. Objavili ste članak za koji ste kasnije skužili da niste smjeli/trebali objaviti i sada diskreditacijom mene i djelomičnim vrijeđanjem pokušavaš ispraviti stvar. Nije to gospodski Ekreme, pa ako sam već ja impulzivan, iskoriste sve te godine iskustva i stani na balun.

Spavate li mirno, svi vi marketingaši?

Ja ne spavam, kao što ne spava ni Miloš, ali iz drugog razloga. Ali ja ne spavam jer sam uzbuđen oko napretka tehnologije i s druge strane, jer shvaćam da će nam svima biti sve teže i teže. Stari model rada u kojem klijent da brief, agencija smisli kreativu, klijent odobri, media agencija zakupi medije i na kraju mjerimo rezultat će postati sve manje prisutan, a imat ćemo ono što je savršeno opisao Davor Bruketa kao svoj san:

Da svakog jutra project lead, kreativni direktor i PR-ovac s PPC-em gledaju kako im radi kampanja i vuku taktičke poteze ovisno o reakcijama ciljane publike. Takav način rada daleko je uzbudljiviji i efikasniji nego još uvijek pretežiti, fragmentirani model gdje informacije putuju usporeno između kreativne, PR, medijske, digitalne agencije i oglašivača. Ima primjera stvarne integracije, ali oni su više iznimka nego pravilo. Čini se jednostavno, ali organizacijski i ekonomski izazovi su veliki.

Novije generacije potrošača će postajati sve “teže”, koristit će brutalno puno kanala, pažnja će im biti sve kraća i kraća i svima nama će posao biti sve izazovniji. Danas, pričamo o integraciji digitala i “offlinea”, sutra će to sve biti jedno. Danas digital ima jako puno svojih problema i to zaslužuje poseban članak (uzmimo blokiranje oglasa kao jedan) i definitivno mix između svih kanala daje najbolje rezultate. Ono što osobno nisam uvjeren da je odnos u tom mixu optimalan i siguran sam da se ono što danas zovemo digitalom može puno bolje i kvalitetnije iskoristiti. Kreativa ostaje, samo će se ta kreativa morati prilagođavati na jako puno kanala.

Još ću jednom podijeliti stihove Hladnog piva:

Dobro je, ne laprdaj
prihvatit nove stvari
ljudi nekad ne žele
najbolji igrač im Pele
a muzičar Zele

Hladno Pivo – Teško je ful biti kul

Ono što je dužnost svih nas, poglavito medija, je konstantno propitkivati način rada svih nas. Tehnologija neće promijeniti marketing. Tehnologija kao takva donosi promjene u načinu ponašanja svih potrošača, a onda se mi marketingaši i komunikatori moramo tome prilagoditi, ali se moramo početi prilagođavati što prije. Ne treba digitalcima stati na kraj kako kaže Ekrem, digitalci su ti koji će povesti digitalnu transformaciju i gurati naprijed. Nemojmo samo svi biti kao ona gore dva primjera iz drugih industrija. Koristimo što nam je u datom trenutku na raspolaganju i donosi rezultate, ali razmišljajmo unaprijed.

Ja sam odlučio ići naprijed i razmišljati tako. Za mene je serija Mad Men prespora.

Zdravi i veseli bili.

6 Comments

  1. Ja ne bih mnogo tupio, jer realno, ko danas ima vremena to da čita.

    Rekao bih samo par stvari, koje sam uglavnom i prethodnih dana pominjao.

    Tvoj inicijalni tekst je u dahu i afektu.
    Milošev odgovor je u dahu i afektu.
    I Ekremov je donekle u dahu i afektu.

    Suštinski, svi ste u pravu, donekle.

    Ja apsolutno nemam problem sa većinom poenti o kojima se ovde priča, sa svake od strana.

    Činjenica je da mnogi ljudi iz agencija ne znaju elementarno svoj posao, ne žele da bilo šta nauče i unaprede, i samim tim proizvod njihovog rada je najčešće smeće. Postoji mnogo razloga za to, a verujem da su ovi naši u Srbiji slični ovim vašima u Hrvatskoj, a to je da je ponuda ljudi na tržištu jako slaba, da su agencijske provizije za mnoge od ovih stvari niske, i da su i ti takvi, ne preterano kvalitetni ljudi, po svim osnovama prebukirani.

    Činjenica je, takođe, da digitalci najčešće ne znaju ama baš ništa o marketingu. Da uglavnom misle da je marketing isključivo advertajzing, a da je advertajzing nastao zajedno sa Facebook-om ili eventualno bannerima. To je strašno, ali ja na to gledam otprilike ovako – klinci su površni i glupi, dakle za nas koji smo temeljni i posvećeni će uvek biti mesta 🙂 Šalim se, ali ako se pitamo zašto su ljudi površni i glupi, odgovor je isto kao na pitanje zašto pas liže jaja – zato što mu se može.

    Advertajzing je divna stvar. Kada postoji razumevanje, poverenje, tržište, budžeti. U digitalu je tu i tehnologija, koju ako poznajete, makar i površno, daje vam mogućnosti koje su gotovo magične. Ali kao što se naša (naše) lige u fudbalu ne mogu gledati, dok je sa nekim drugim to uživanje, tako i sa advertajzingom. Ne vodimo se time da ako nemamo novca, moraćemo da mislimo (kao što kaže Čerčil), već se najčešće vodimo time da ako nemamo novca, šta god da uradimo biće dovoljno dobro. A kako i klijenti veoma često ne znaju, i ne zanima ih, onda dolazimo do močvare kakvu sad imamo.

    Ono što bih ja samo zaključio, pošto rekoh da neću mnogo da tupim, je da je dobro što se ovo desilo. Što su se malo protresle strukture, što se pokazalo ko je kakav, što su se pokrenule neke teme, i što ćemo možda svi iz ovoga izaći bolji i spremniji.

    (Plat)forme se menjaju, suština ostaje ista. Ja uvek predlažem da se bavimo suštinom, a formama ćemo se lako prilagoditi i u njih se upakovati 😉

  2. Meni se ovi Interneti sviđaju jer za razliku od radija i TV-a ne vidim reklame zbog najboljeg izuma svih vremena, adblocka, kao i razno raznih ad opt-outova i privacy skripti koje mi omogućuju korištenje Interneta kako spada.

    Kao netko tko svakodnevno provede više sati na računalu i Internetu, najviše reklama čujem na radiju i vidim na plakatima u gradu (što spada pod tisak, jelda?) pa onda na TV-u, pa tek onda na kraju na Internetu.

  3. Eh…

    “već uglavnom od balavaca”, “Odakle ti hrabrost da ti vizioniraš…”, “ne znam šta si sve umislio da si” ovakvim izjavama čovjek gubi svaki kredibilitet. Jedino što “malo napredniji konzument generacije x” (ja osobno) vidi u tome je svojevrsni – strah.

    Kako je komentator gore i napisao, sva tri teksta pisana su u određenom afektu, ali svakako je potrebno takvih štiva. Potrebno ih je puno više.

  4. Kad se pojavi neki novi klinac sa vizijon i idejom, onda se stari tovari useru i nazovu ih balavcima. Kad su ti danas stari tovari bili balavci i kad su laprdali o trendovima o da nije bilo jos starijih magaraca da seru po njima nego su njihove vizije i trendovi bili dogma. E pa moj balavce kako te nazivaju ovi stari tovari, ti njima pricas o digitalnoj transformaciji i novostvorenoj vrijednosti uslijed pojave iste, a oni dalje kupi-prodaj (i masno naplati) i zajebi korisnika ne znaju. Nadalje vidim da balavac digitalac nije vrijedjao nikog, ali zato su stari tovari taj tamo Ekrem i onaj drugi mu poltron itekako vrijedjali i to im je kucna kultura. Medjutim stari tovari prirodna selekcija radi svoje tako da je vase vijeme lagano u fade outu. Balavci wellcome

  5. Dosta se bavim tematikom i pratim… a nisam “balavac” 😉 Pvo, uvijek pošizim kad se digital povezuje samo s mladima – ima nas i iznad 40 koji su davno otkrili da nam tehnologija uljepšava i poboljšava život i ne želimo više bez nje. Imamo i djecu doma koja su dolaz puno toga što ste ovdje naveli. Imate mene kao živi dokaz osobe koja nakon što je otkrila Netflix, mjesecima nije upalila MaxTV (a i tamo samo gledam Pickbox ili HBO). I koja je otkrila live streaminge, ali i snimke informativnih emisija na internetu, pa kad baš neku temu želi, tu si ju pogleda na brzaka.
    Poanta pisanja članaka koje potpisujete svojim imenom i jeste VAŠE razmišljanje do kojeg ste došli vašim osobnim proučavanjima, shvaćanjima, radom… dakle, smatram da je sramota uopće propitkivati “balavost”, “umišljenost” i ostale komentare u kolumni koja je VAŠ osvrt. Kolumna i treba otvoriti pitanja i dovesti do debate: evo ja se npr. totalno s vama slažem, a puno toga potvrđuje i ovo najveće do sad istraživanje: https://www.24sata.hr/tech/ne-odvajaju-se-od-mobitela-obozavaju-youtube-i-instagram-544607 Ja doma imam i 11 i 18 godišnjaka i potpisujem sve navedeno: gleda se samo YT, Netflix ili se skida sa Torenta. Kakvi millenialsi, sutra će nam se pojaviti generacije Y, Z i doći će upravo ti korisnici koje spominjete i zbog kojih ne da ćemo morati, nego HOĆEMO promijeniti marketing i komunikaciju.
    Neću ulaziti u sfere “zašto se još drži TV” jer kad bih krenula s insajderskim info a ala zato što se tu još najbolje ‘operu’ pare i slično… bolje da završim.
    Uglavnom gdine. Ilija, ne dajte nikom da proziva vaše školovanje (fakultet je važan samo da nas nauči radu, trudu, pobjedi), iskustvo i ljubav prema onom što radiš je važno – i kad vi znate da stojite iza toga što radite, budite svoji.

  6. Vidio sam dovoljno, onda sam se prebacio na Eurosport i guštao u spotovima Rolexa, THAI Airlines, National Geographica i drugih oglašivača koji ovako veličanstven meč svojim oglasima čine još ljepšim i atraktivnijim.!?!?!?!
    kakav bolesnik moraš biti da “guštaš” u reklamnim spotovima, pa ma kako dobri bili!!!
    Get a life !!

Submit a comment


Sign up for my Newsletter